Tri “Go-To” strukture za dobru priču

Srebrenka Peregrin

Bilo da pričamo vic ili bajku, ili pak pišemo kraću priču, novelu ili roman, dobro oblikovana radnja uvijek nam treba. Na radionici prolazimo (i uvježbavamo: da, bit će pisanja!) kroz tri jednostavne ali učinkovite strukture koje možemo primijeniti na razne narativne potrebe. Spisateljsko-pripovjedne alate uočavamo i bezočno kopiramo na po jednom primjeru iz fantasyja, bajki i RPG-a (da, bit će i pripovijedanja!).


Gravitacija i vi

Zvonimir Barać

Gravitacija je sila koja nas čuva da ostanemo na zemlji i ne odlebdimo u svemir. Ali što ako ipak poželimo otići u svemir? U ovom predavanju bez matematike i drugih dosadnih predmeta, Zvonimir Barać će uz pomoć krede i magneta na školskoj ploči pokušati pokazati kako svemir funkcionira i što ljudi rade kada žele napustiti zemlju i, možda bitnije, živi se vratiti.

Zvonimir nikad nije bio pretjerano dobar učenik u školi, a ista ga je počela zanimati tek kad je završila. Zaključivši kako sigurno nije problem u njemu nego u školskom sustavu, ponekad testira bolje i zabavnije metode pokazivanja kompliciranih tema na zabavan način.


Povijesni vremeplov: žene u astronomiji

Iako živimo u najboljem periodu povijesti, čak i dan-danas žene nisu jednako prisutne u znanosti kao i muškarci. A tko su bile prve žene astronomi? Kako su započele taj trnoviti put izgradnje znanstvene karijere u svijetu kada žene čak nisu imale pravo glasa? Čime su se bavile i što su sve otkrile? Što danas otkrivaju? Odgovore na ova pitanja, kao i još mnogo toga, daje vam ovo predavanje.

 

Vanesa Ujčić rođena je, živi i radi u Rijeci. Voli astronomiju, glazbu, knjige, putovanja, životinje i još mnogo toga, kao npr. SF&Fantasy konvencije. Od otvaranja Riječke zvjezdarnice, 18. svibnja 2001., drži popularno-znanstvena predavanja za građane i učenike. Od 2009. radi u obnovljenom Astronomskom centru Rijeka kao voditelj programa Akademskog astronomskog društva – Rijeka.

 

 


Kratka povijest alternativne povijesti

Što bi se desilo da su nacisti dobili Drugi svjetski rat? Kako bi izgledala Amerika da su ju otkrili Kinezi a ne Kolumbo? Da li je Rimsko carstvo moglo opstati do danas? Ovim i sličnim pitanjima bavi se alternativna povijest – podžanr fantastike koji se javlja još u srednjem vijeku. U ovom predavanju, osvrnut ćemo se na neke od klasika alternativne povijesti i otkriti kako nam njihovi autori nerijetko pričaju ne samo o povijesti već i o svom vremenu.

 

Danijel Štriga je politolog iz Zagreba. Prije petnaest godina je krenuo iz vica pisati o lošim SF filmovima i potom otkrio da su ljudi spremni to platiti.

 

 

 


Projekcije filmova i predavanje: „Vrijeme fantastičnih lutaka“

Uz predavanje autora animiranih stop-animacijskih lutka filmova, Božidara Trkulju, pogledajte nagrađivane kratkometražne filmove „Priča s početka vremena“ (2012./Bonobostudio) i „Posljednji izazov“ (2017./Zagreb film), te usput saznajte kako nastaju lutke, scenografije, glazba, zvuk i setovi, i kakve sve zamke vrebaju na putu do konačnog animiranog djela.

Osim dva fantastična svijeta puna junaka i demona, maštovitih i pomaknutih stereotipnih likova svijeta fantastike, steknite uvid i u najnovija strujanja unutar suvremenog hrvatskog animiranog filma. Autor voli puno pričati i rado odgovara na sva moguća i nemoguća, te zgodna i nezgodna pitanja.

 

Božidar Trkulja je rođen 1975. godine i od tad pokušava živjeti i raditi, što mu zasad više ili manje uspijeva. Osim dva uspješna lutka-filma, kao scenarist i scenograf surađuje na filmovima hrvatskih animatora, koautor je stripa „Akademija čuda“, održava radionice stop-animacije za djecu i odrasle, a napravio je niz izložbi od kojih se osobito ističe „Vrijeme srca“: (Re)Animacija poezije (2019.) na kojoj je 50 hrvatskih umjetnika ilustriralo njegovu poeziju, te tako napravilo 15-ak animiranih filmova, videa i audio radova, 10-ak stripova, 15-ak ilustracija, 10-ak skulptura i instalacija. Kad je dobre volje sklada glazbu za svoje filmove, a kad je jako dobre volje piše recenzije i kritike.

 


Ivica Puljak i Zdeslav Benzon: Priče iz budućnosti

Budućnost će vrlo vjerojatno biti sjajna, bolja i fantastičnija nego što puno nas može i zamisliti.

U ovom predavanju ćemo predstaviti neke od mogućih scenarija za budućnost, uglavnom optimističnih o kratkoročnoj budućnosti ljudskog roda, ali ne baš tako optimističnih oko budućnosti cijelog svemira. U svakom slučaju, budućnost će biti zanimljiva i u njoj ne smijemo samo sudjelovati, nego je i stvarati.

 

 

Zdeslav Benzon po zanimanju je liječnik specijalist, ginekolog, radi u KBC-u u Splitu te kao asistent na Medicinskom fakultetu u Splitu. Autor je mnogih tekstova na temu znanstvene fantastike, te je pisao kolumnu za Futuru, a sada piše za Sirius B.

 

 

 

Ivica Puljak je profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Doktorirao je fiziku elementarnih čestica u Parizu. Član je dviju velikih međunarodnih kolaboracija, CMS u CERN-u i MAGIC na Kanarskim otocima. Aktivno je sudjelovao u otkriću Higgsovog bozona, a osim znanstvenog rada bavi se promocijom i popularizacijom znanosti. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža nagrada studenata za nastavni rad.