Dječja pitanja

Saša Ceci

Kaže se da su dječja pitanja najteža – zašto je nebo plavo, oblaci bijeli, a Sunce žuto. Problem je da su odgovori jako teški, nerijetko preteški za ljude koji nisu studirali fiziku. U predavanju ćemo čuti zašto je važno pronaći neke jednostavne i svima razumljive odgovore na ta pitanja, zašto je važno govoriti svima o tim odgovorima i, naravno, koji su to odgovori.

Zajedno sa svojim izdavačem Ivanom Kraljevićem, Ceci će tom prilikom predstaviti i svoju novu knjigu “Blesimetar Drugi” koja se bavi upravo tim pitanjima.

Saša Ceci je čestični fizičar s Instituta Ruđer Bošković i CERN-a, jedan od autora i voditelja znanstvene emisije HRT-a Treći element, dopredsjednik Hrvatskog fizikalnog društva, autor bloga Blesimetar (i istoimene knjige) na portalu Jutarnjeg lista, jedan od organizatora i voditelja zagrebačkih Skeptika u pubu od samih njihovih početaka, popularizator fizike na Facebooku, član Malog vijeća Sindikata znanosti i urednik više udžbenika iz fizike za osnovnu školu. Uz sve to, povremeno drži nastavu na Sveučilištu u Zagrebu. Oženjen je i ima dvoje djece, a u slobodno vrijeme voli svirati gitaru (što ne znači da je zna svirati).

Izdavačka kuća In. Tri postoji relativno kratko vrijeme. 2016. godine izdala je prvu knjigu. Specijalizirana je za domaće i strane autore iz domene popularne znanosti i filozofije. Vlasnik izdavačke kuće je Ivan Kraljević.


“Neriješene misterije velikog praska” i “Kako spoznajemo svijet”

NERIJEŠENE MISTERIJE VELIKOG PRASKA

Trenutno veliki prasak predstavlja najbolju teoriju koju imamo o nastanku svemira, no nije sve tako bajno. Bolja mjerenja otkrila su brojne misterije koje ostavljaju više pitanja nego odgovora. Doznajte što u dogledno vrijeme možemo otkriti o porijeklu svemira s Davorom Horvatićem.

 

KAKO SPOZNAJEMO SVIJET

Što nam je omogućilo da spoznamo toliko toga o svemiru da danas više nalikuje na Star Trek utopiju nego na svijet od prije stotinu godina? U predavanju ćemo dati pregled tehnika i metoda kojima se bavi suvremena znanost. Predavanje je pogodno za publiku od 6+ pa na dalje.

 

Dr. sc. Davor Horvatić izvanredni je profesor na Fizičkom odsjeku zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Glavno je područje njegova istraživanja kvantna kromodinamika (teorija jake sile) na konačnim temperaturama i gustoći materije. Pored toga, bavi se i fizikom kritičnih fenomena, koja ima veliku važnost u modernoj ekonomiji, fiziologiji i seizmologiji. U slobodno vrijeme drži popularna predavanja, tako da je čest gost na Festivalu znanosti, Istrakonu, Sferakonu, Rikonu, Liburniconu i Hoykinoj Fotosofiji.


Povijesni vremeplov: žene u astronomiji

Iako živimo u najboljem periodu povijesti, čak i dan-danas žene nisu jednako prisutne u znanosti kao i muškarci. A tko su bile prve žene astronomi? Kako su započele taj trnoviti put izgradnje znanstvene karijere u svijetu kada žene čak nisu imale pravo glasa? Čime su se bavile i što su sve otkrile? Što danas otkrivaju? Odgovore na ova pitanja, kao i još mnogo toga, daje vam ovo predavanje.

 

Vanesa Ujčić rođena je, živi i radi u Rijeci. Voli astronomiju, glazbu, knjige, putovanja, životinje i još mnogo toga, kao npr. SF&Fantasy konvencije. Od otvaranja Riječke zvjezdarnice, 18. svibnja 2001., drži popularno-znanstvena predavanja za građane i učenike. Od 2009. radi u obnovljenom Astronomskom centru Rijeka kao voditelj programa Akademskog astronomskog društva – Rijeka.

 

 


Ivica Puljak i Zdeslav Benzon: Priče iz budućnosti

Budućnost će vrlo vjerojatno biti sjajna, bolja i fantastičnija nego što puno nas može i zamisliti.

U ovom predavanju ćemo predstaviti neke od mogućih scenarija za budućnost, uglavnom optimističnih o kratkoročnoj budućnosti ljudskog roda, ali ne baš tako optimističnih oko budućnosti cijelog svemira. U svakom slučaju, budućnost će biti zanimljiva i u njoj ne smijemo samo sudjelovati, nego je i stvarati.

 

 

Zdeslav Benzon po zanimanju je liječnik specijalist, ginekolog, radi u KBC-u u Splitu te kao asistent na Medicinskom fakultetu u Splitu. Autor je mnogih tekstova na temu znanstvene fantastike, te je pisao kolumnu za Futuru, a sada piše za Sirius B.

 

 

 

Ivica Puljak je profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Doktorirao je fiziku elementarnih čestica u Parizu. Član je dviju velikih međunarodnih kolaboracija, CMS u CERN-u i MAGIC na Kanarskim otocima. Aktivno je sudjelovao u otkriću Higgsovog bozona, a osim znanstvenog rada bavi se promocijom i popularizacijom znanosti. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža nagrada studenata za nastavni rad.